Stomatološku kliniku Dr Veselinović čini tim posvećenih, marljivih i pasioniranih profesionalaca, edukovanih za rad u različitim područjima stomatologije.
Mlečni zubi čine prvu denticiju, koja se javlja tokom najranijeg dečijeg razvitka (između 6. i 9. meseca). Naziv su dobili iz razloga što je u tom uzrastu ishrana deteta pretežno bazirana na mleku.
Iako privremeni, mlečni zubi su izuzetno važni iz sledećih razloga:
pomažu pri žvakanju;
učestvuju u razvoju govora;
čuvaju prostor za stalne zube;
utiču na pravilan razvoj vilica.
Stoga je veoma bitno da roditelji uvide njihov značaj da bi mogli pratiti razvitak i registrovati ukoliko dođe do nastanka karijesa ili bilo kakvih neregularnosti u rastu.
Kako izgledaju mlečni zubi, koliko ih ima i kada se menjaju?
Prvi zubi koji izbijaju kod većine beba su obično donji sekutići (leva i desna „jedinicaˮ), a za njima slede gornji sekutići, pa „dvojkeˮ, očnjaci i prvi i drugi kutnjaci. Na otprilike svakih šest meseci niknu po četiri zuba, pa mlečna denticija na kraju ukupno broji 20 zubića (po 5 u svakoj četvrtini vilice).
Mlečni zubi nemaju koren, svetliji su i manji u odnosu na stalne. Počinju da se klimaju i ispadaju oko 6-7. godine, da bi potpuna smena nastupila u uzrastu oko 12-13 godina. Kod devojčica ovaj proces počinje nešto ranije u odnosu na dečake.
Većina zuba ispadne spontano, što deci često bude zanimljivo i zabavno. Međutim, dešava se ponekad da stalni zub krene da izbija, a mlečni još nije ispao. Tada se dete mora odvesti stomatologu na vađenje kako ne bi došlo do poremećaja u rastu stalnih zuba.
Šta je sve neophodno da mlečni zubi budu zdravi od najranijeg uzrasta?
Nega mlečnih zuba je osnova oralnog zdravlja svakog čoveka i važan je deo prevencije ne samo karijesa, nego i drugih oboljenja i problema. Zato se roditeljima savetuje da ih nikako ne zapostavljaju, već da im posvete punu pažnju odmah po nicanju prvih sekutića.
Iako se u prodaji mogu pronaći specijalne, silikonske četkice namenjene prvim zubima, stomatolozi za tu svrhu preporučuju najjednostavniju gazu / krpicu i vodu.
Bebi bi trebalo dvaputa dnevno (ujutru i uveče) gazom ili mekanom mikrofiber-tkaninom potopljenom u mlaku vodu blagim pokretima u smeru rasta, čistiti spoljašnju i unutrašnju stranu zuba. Delove vilica na kojima još nema zubića takođe treba prati kako bi se redovno uklanjale naslage mleka i nemlečne hrane. Na taj se način prevenira nakupljanje bakterija i formiranje filma koji bi mogao oštetiti zube u nicanju.
S vremenom, kako sve više zuba bude raslo, mogu se uključiti male četke sa supermekim vlaknima, prilagođene uzrastu. U pogledu paste, preporučuju se one obogaćene fluorom, i to u minimalnim količinama: veličine zrna pirinča do 3. godine i veličine zrna graška za stariji uzrast.
Saveti za negu prvih zubića bez stresa
Iako nicanje zubâ predstavlja pravu radost i olakšanje nakon bola, stresa i neprospavanih noći, pred roditeljima se sada nalazi period brige o novoizniklim zubima. Kako bismo im olakšali, pružićemo nekoliko saveta da bi mlečni zubi njihove dece ostali zdravi.
Pranje
Iako pranje bebinih zubića može biti priličan izazov, ne treba se nikako obeshrabrivati i odustajati posle prvih poteškoća.
Doslednost je ključ za očuvanje oralnog zdravlja i stvaranje dobrih higijenskih navika za budući život.
Foto: Dr Ljubica Veselinović i mala pacijentkinja Stomatološke klinike Dr Veselinović | Pexels, Mart Production
Savetujemo da, za početak, u čišćenju zuba učestvuju oba roditelja kako bi sve proteklo uz što manje stresa. Jedan roditelj može ispred ogledala držati bebu u naručju, zabavljati je i smirivati, dok drugi može polako i nežno čistiti zubiće. Kako vreme bude odmicalo, roditelji će se smenjivati u pranju jer će steći dovoljno veštine, lakoće pokreta i smirenosti.
I – održavanje dentalne čistoće više ni za koga neće biti neprijatna obaveza, već normalan deo svakodnevice.
U prvom periodu, fokus je prevashodno na privikavanju bebe na novu aktivnost kako bi je ona lako prihvatila i da se ne bi plašila. Ako se prvim čišćenjima zuba pristupi opušteno, u vedrom raspoloženju i bez prisile, beba će to prihvatiti kao novu zajedničku zabavnu rutinu.
Do 7-8. godine, roditelji u potpunosti treba da obavljaju pranje zuba umesto deteta – pažljivo i pedantno čisteći sve dentalne površine.
Dete se može postupno osamostaljivati (roditeljska ruka drži i navodi dečiju) i sa samostalnim pranjem (uz roditeljski nadzor) početi tek oko 8. godine. U tom periodu, psihomotorni razvoj deteta dostiže stepen zrelosti neophodan za koordinaciju finih pokreta, kakvi su upravo oni pri pranju zuba.
Posete stomatologu
Stomatolog je prijatelj koji brine o zdravlju zuba vaše bebe! To nikada ne treba smetnuti sa uma.
Prvi stomatološki pregled trebalo bi obaviti neposredno po nicanju prvog zubića, a najkasnije do navršenih 12 meseci.
Iako se to nekima može učiniti preranim ili čak preteranim, nemojte se dati skrenuti s pravog puta. Rane prve kontrole su važne iz nekoliko razloga:
stomatolog pregleda celokupan dentalni aparat (zube, vilice), procenjuje rizik od karijesa i dijagnostikuje eventualne nepravilnosti koje bi u budućnosti mogle prouzrokovati probleme;
roditelji dobijaju konkretne savete o daljim koracima (ukoliko je potrebno), kao i o pravilnoj ishrani, održavanju higijene, očekivanom dentalnom razvoju i dr.
Ishrana
Ispravan odabir namirnica, u skladu sa dečijim kalendarom ishrane, važan je koliko i redovno održavanje oralne higijene najmlađih.
Ishrana bogata mlečnim proizvodima, kvalitetnim mesom i ribom, te neprskanim voćem i povrćem, od ogromnog je značaja ne samo za zdravlje zuba, već i celokupnog skeletnog i mišićnog sistema.
Unos rafinisanog šećera i industrijske hrane (slatkiši, slane „grickaliceˮ) nikako se ne preporučuje!
Premda je roditeljima nekada brže i lakše da umesto za zdravom voćnom užinom posegnu za smokijem, keksom ili sokom, to je, dugoročno gledano, loš izbor. Ove namirnice i tečnosti pune šećera se lepe za zube, bakterije se ubrzano razmnožavaju i nemilosrdno uništavaju zubno tkivo.
Poražavajući su podaci da blizu 50 % dece predškolskog uzrasta (do 6 godina) pati od pokvarenih zuba, a u mnogim slučajevima je prisutan cirkularni karijes.
Uloga roditelja u razvoju zdravih navika i održavanju oralne higijene je, dakle, presudna! Dobrim prehrambenim izborima i ličnim primerom u pogledu redovne brige o zubima najviše se može postići u zdravstvenom vaspitanju dece. Jer, deca slabo slušaju savete – ona oponašaju ono što vide.
Znanje, upornost i istrajnost – Zajedničkim snagama do zdravih dečijih zuba!
Kako smo ranije rekli, mlečni zubi nisu samo privremeni zubi – oni su most do dugoročnog oralnog i opšteg zdravlja vašeg deteta, sutra odraslog čoveka.
Ako su pokvareni, dete će se od malih nogu susresti sa bolom, neprijatnim zadahom i potencijalnom socijalnom izolovanošću. Osim toga, ako mu prvi kontakt sa zubarom bude kada ga zaboli zub, to može prouzrokovati traumu i patološki strah za celi život.
Ipak, karijes mlečnih zuba se ne sme zanemarivati uz opasku da će „zubi ionako ispastiˮ.
Zbog toga roditelji moraju biti istrajni u nameri da o zdravlju mlečne denticije svoje dece brinu na adekvatan način: da se edukuju na vreme i da sarađuju sa dečijim stomatolozima. Jer, samo bogato znanje, iskustvo i svesrdna stomatološka pomoć mogu biti pravi oslonac u dečijem dentalnom razvoju.
Zahvaljujući redovnim kontrolama, mogu se blagovremeno uočiti ne samo karijesne lezije, nego i nepravilnosti položaja zuba i zagrižaja.
Foto: Vecteezy, Andrii Tsynhariuk | Unsplash, Katarzyna Zygnerska
Ukoliko postoji povećana opasnost od karijesa (naročito na kutnjacima), stomatolog će zaliti fisure i na taj način zaštititi zube. U slučaju da oni ne rastu pravilno, uputiće dijete specijalisti ortopedije vilica, koji će po potrebi sprovesti terapiju mobilnom protezom ili drugim ortodontskim aparatima.
Dečija i preventivna stomatologija na Stomatološkoj klinici Dr Veselinović
Dečija i preventivna stomatologija je, kao što se može zaključiti, izuzetno bitan segment brige o oralnom zdravlju. Ova disciplina nastoji da probleme sa zubima i vilicama spreči ako je moguće, da ih otkrije na vreme ako postoje i sanira ih što pre kada je potrebno.
Nažalost, mnogi roditelji prenebregavaju ovu činjenicu i (pogrešno!) smatraju da su kvarni dečiji zubi posledica „slabog korenaˮ ili „loše genetikeˮ, a ne – nebrige.
Svedoci smo da se roditeljska informisanost i upornost u redovnom sprovođenju higijene mlečnih dečijih zuba i te kako isplati – imamo pacijente stare 12 godina koji nikada nisu imali nijedan jedini karijes! A, na dobrom su putu da tako godinama ostane.
Ne želimo da ovim putem prekorevamo ikoga, već da upozorimo na sigurne ishode odsustva dentalne nege dece:
kvarni zubi;
zadah iz usta;
bol;
infekcija;
otok;
prevremeni gubitak zuba;
poremećaji u razvoju stalne denticije i vilica;
poremećaji funkcije žvakanja i govora.
Čak i da dosad o sopstvenim zubima niste dovoljno brinuli, vreme je da sa tom praksom počnete. I – da postanete pravi primer svojoj deci.