Stomatološku kliniku Dr Veselinović čini tim posvećenih, marljivih i pasioniranih profesionalaca, edukovanih za rad u različitim područjima stomatologije.
Mliječni zubi čine prvu denticiju, koja se javlja tokom najranijeg dječijeg razvitka (između 6. i 9. mjeseca). Naziv su dobili iz razloga što je u tom uzrastu ishrana djeteta pretežno bazirana na mlijeku.
Iako privremeni, mliječni zubi su izuzetno važni iz sljedećih razloga:
pomažu pri žvakanju;
učestvuju u razvoju govora;
čuvaju prostor za stalne zube;
utiču na pravilan razvoj vilica.
Stoga je veoma bitno da roditelji uvide njihov značaj da bi mogli pratiti razvitak i registrovati ukoliko dođe do nastanka karijesa ili bilo kakvih neregularnosti u rastu.
Kako izgledaju mliječni zubi, koliko ih ima i kada se mijenjaju?
Prvi zubi koji izbijaju kod većine beba su obično donji sjekutići (lijeva i desna „jedinicaˮ), a za njima slijede gornji sjekutići, pa „dvojkeˮ, očnjaci i prvi i drugi kutnjaci. Na otprilike svakih šest mjeseci niknu po četiri zuba, pa mliječna denticija na kraju ukupno broji 20 zubića (po 5 u svakoj četvrtini vilice).
Mliječni zubi nemaju korijen, svjetliji su i manji u odnosu na stalne. Počinju da se klimaju i ispadaju oko 6-7. godine, da bi potpuna smjena nastupila u uzrastu oko 12-13 godina. Kod djevojčica ovaj proces počinje nešto ranije u odnosu na dječake.
Većina zuba ispadne spontano, što djeci često bude zanimljivo i zabavno. Međutim, dešava se ponekad da stalni zub krene da izbija, a mliječni još nije ispao. Tada se dijete mora odvesti stomatologu na vađenje kako ne bi došlo do poremećaja u rastu stalnih zuba.
Šta je sve neophodno da mliječni zubi budu zdravi od najranijeg uzrasta?
Njega mliječnih zuba je osnova oralnog zdravlja svakog čovjeka i važan je dio prevencije ne samo karijesa, nego i drugih oboljenja i problema. Zato se roditeljima savjetuje da ih nikako ne zapostavljaju, već da im posvjete punu pažnju odmah po nicanju prvih sjekutića.
Iako se u prodaji mogu pronaći specijalne, silikonske četkice namijenjene prvim zubima, stomatolozi za tu svrhu preporučuju najjednostavniju gazu / krpicu i vodu.
Bebi bi trebalo dvaputa dnevno (ujutru i uveče) gazom ili mekanom mikrofiber-tkaninom potopljenom u mlaku vodu blagim pokretima u smjeru rasta, čistiti spoljašnju i unutrašnju stranu zuba. Dijelove vilica na kojima još nema zubića takođe treba prati kako bi se redovno uklanjale naslage mlijeka i nemlječne hrane. Na taj se način prevenira nakupljanje bakterija i formiranje filma koji bi mogao oštetiti zube u nicanju.
S vremenom, kako sve više zuba bude raslo, mogu se uključiti male četke sa supermekim vlaknima, prilagođene uzrastu. U pogledu paste, preporučuju se one obogaćene fluorom, i to u minimalnim količinama: veličine zrna pirinča do 3. godine i veličine zrna graška za stariji uzrast.
Savjeti za pranje prvih zubića bez stresa
Iako nicanje zubâ predstavlja pravu radost i olakšanje nakon bola, stresa i neprospavanih noći, pred roditeljima se sada nalazi period brige o novoizniklim zubima. Kako bismo im olakšali, ponudićemo nekoliko savjeta da bi mliječni zubi njihove djece ostali zdravi.
Pranje
Iako pranje bebinih zubića može biti priličan izazov, ne treba se nikako obeshrabrivati i odustajati poslije prvih poteškoća.
Dosljednost je ključ za očuvanje oralnog zdravlja i stvaranje dobrih higijenskih navika za budući život.
Foto: Dr Ljubica Veselinović i mala pacijentkinja Stomatološke klinike Dr Veselinović | Pexels, Mart Production
Savjetujemo da, za početak, u čišćenju zuba učestvuju oba roditelja kako bi sve proteklo uz što manje stresa. Jedan roditelj može ispred ogledala držati bebu u naručju, zabavljati je i smirivati, dok drugi može polako i nježno čistiti zubiće. Kako vrijeme bude odmicalo, roditelji će se smjenjivati u pranju jer će steći dovoljno vještine, lakoće pokreta i smirenosti.
I – održavanje dentalne čistoće više ni za koga neće biti neprijatna obaveza, već normalan dio svakodnevice.
U prvom periodu, fokus je prevashodno na privikavanju bebe na novu aktivnost kako bi je ona lako prihvatila i da se ne bi plašila. Ako se prvim čišćenjima zuba pristupi opušteno, u vedrom raspoloženju i bez prisile, beba će to prihvatiti kao novu zajedničku zabavnu rutinu.
Do 7-8. godine, roditelji u potpunosti treba da obavljaju pranje zuba umjesto deteta – pažljivo i pedantno čisteći sve dentalne površine.
Dijete se može postupno osamostaljivati (roditeljska ruka drži i navodi dječiju) i sa samostalnim pranjem (uz roditeljski nadzor) početi tek oko 8. godine. U tom periodu, psihomotorni razvoj djeteta dostiže stepen zrelosti neophodan za koordinaciju finih pokreta, kakvi su upravo oni pri pranju zuba.
Posjete stomatologu
Stomatolog je prijatelj koji brine o zdravlju zuba vaše bebe! To nikada ne treba smjetnuti sa uma.
Prvi stomatološki pregled trebalo bi obaviti neposredno po nicanju prvog zubića, a najkasnije do navršenih 12 mjeseci.
Iako se to nekima može učiniti preranim ili čak preteranim, nemojte se dati skrenuti s pravog puta. Rane prve kontrole su važne iz nekoliko razloga:
stomatolog pregleda celokupan dentalni aparat (zube, vilice), procjenjuje rizik od karijesa i dijagnostikuje eventualne nepravilnosti koje bi u budućnosti mogle prouzrokovati probleme;
roditelji dobijaju konkretne savjete o daljim koracima (ukoliko je potrebno), kao i o pravilnoj ishrani, održavanju higijene, očekivanom dentalnom razvoju i dr.
Ishrana
Ispravan odabir namirnica, u skladu sa dječijim kalendarom ishrane, važan je koliko i redovno održavanje oralne higijene najmlađih.
Ishrana bogata mliječnim proizvodima, kvalitetnim mesom i ribom, te neprskanim voćem i povrćem, od ogromnog je značaja ne samo za zdravlje zuba, već i celokupnog skeletnog i mišićnog sistema.
Unos rafinisanog šećera i industrijske hrane (slatkiši, slane „grickaliceˮ) nikako se ne preporučuje!
Premda je roditeljima nekada brže i lakše da umesto za zdravom voćnom užinom posegnu za smokijem, keksom ili sokom, to je, dugoročno gledano, loš izbor. Ove namirnice i tečnosti pune šećera se lijepe za zube, bakterije se ubrzano razmnožavaju i nemilosrdno uništavaju zubno tkivo.
Poražavajući su podaci da blizu 50 % djece predškolskog uzrasta (do 6 godina) pati od pokvarenih zuba, a u mnogim slučajevima je prisutan cirkularni karijes.
Uloga roditelja u razvoju zdravih navika i održavanju oralne higijene je, dakle, presudna! Dobrim prehrambenim izborima i ličnim primjerom u pogledu redovne brige o zubima najviše se može postići u zdravstvenom vaspitanju djece. Jer, djeca slabo slušaju savjete – ona oponašaju ono što vide.
Znanje, upornost i istrajnost – Zajedničkim snagama do zdravih dječijih zuba!
Kako smo ranije rekli, mliječni zubi nisu samo privremeni zubi – oni su most do dugoročnog oralnog i opšteg zdravlja vašeg djeteta, sutra odraslog čovjeka.
Ako su pokvareni, dijete će se od malih nogu susresti sa bolom, neprijatnim zadahom i potencijalnom socijalnom izolovanošću. Osim toga, ako mu prvi kontakt sa zubarom bude kada ga zaboli zub, to može prouzrokovati traumu i patološki strah za cijeli život.
Ipak, karijes mliječnih zuba se ne sme zanemarivati uz opasku da će „zubi ionako ispastiˮ.
Zbog toga roditelji moraju biti istrajni u namjeri da o zdravlju mliječne denticije svoje djece brinu na adekvatan način: da se edukuju na vrijeme i da sarađuju sa dječijim stomatolozima. Jer, samo bogato znanje, iskustvo i svesrdna stomatološka pomoć mogu biti pravi oslonac u dječijem dentalnom razvoju.
Zahvaljujući redovnim kontrolama, mogu se blagovremeno uočiti ne samo karijesne lezije, nego i nepravilnosti položaja zuba i zagrižaja.
Foto: Vecteezy, Andrii Tsynhariuk | Unsplash, Katarzyna Zygnerska
Ukoliko postoji povećana opasnost od karijesa (naročito na kutnjacima), stomatolog će zaliti fisure i na taj način zaštititi zube. U slučaju da oni ne rastu pravilno, uputiće dijete specijalisti ortopedije vilica, koji će po potrebi sprovesti terapiju mobilnom protezom ili drugim ortodontskim aparatima.
Dječija i preventivna stomatologija na Stomatološkoj klinici Dr Veselinović
Dječija i preventivna stomatologija je, kao što se može zaključiti, izuzetno bitan segment brige o oralnom zdravlju. Ova disciplina nastoji da probleme sa zubima i vilicama spriječi ako je moguće, da ih otkrije na vrijeme ako postoje i sanira ih što prije kada je potrebno.
Nažalost, mnogi roditelji prenebregavaju ovu činjenicu i (pogrešno!) smatraju da su kvarni dječiji zubi posljedica „slabog korijenaˮ ili „loše genetikeˮ, a ne – nebrige.
Svjedoci smo da se roditeljska informisanost i upornost u redovnom sprovođenju higijene mliječnih dječijih zuba i te kako isplati – imamo pacijente stare 12 godina koji nikada nisu imali nijedan jedini karijes! A, na dobrom su putu da tako godinama ostane.
Ne želimo da ovim putem prekorijevamo ikoga, već da upozorimo na sigurne ishode odsustva dentalne njege djece:
kvarni zubi;
zadah iz usta;
bol;
infekcija;
otok;
prevremeni gubitak zuba;
poremećaji u razvoju stalne denticije i vilica;
poremećaji funkcije žvakanja i govora.
Čak i da dosad o sopstvenim zubima niste dovoljno brinuli, vrijeme je da sa tom praksom počnete. I – da postanete pravi primjer svojoj djeci.